Tuš

Tuš

Tehnika tuš  za razliku od ugljena, olovke i pastele spada u „mokre“ crtaće tehnike.

Tuš je rastvor organskog pigmenta (pigment crnog ugljena, čađa) u vodi vezan gumiarabikom, želatinom ili šelakovim sapunom. Tuš kakvog poznajemo danas najčešće dolazi u tekućem obliku. Postoji i tuš u krutom stanju (kockicama/štapićima) tzv. kineski ili indijski tuš. On se smatra originalnim crtaćim tušem. Pravi se od čađe izgaranjem rižine slame, borovine, raznih smola, biljnih ulja (sezam, tung ulje, ulje sojinih sjemenki, ulje sjemenki stabla Camelia) ili svinjske masti u malim lampicama od terakote i otopine bilo kojeg vodotopivog veziva (životinjskog ili biljnog podrijetla) zatim se modelira u štapiće. Tako prešani tuš se struže o kamenu podlogu. Prah koji se dobije miješa se s vodom u keramičkoj posudici i tako se stvara  tuš. Gustoću tuša određuje sam umjetnik. Tuš se može koristiti za pisanje kaligrafije ili za crtanje.

 

Najraniji dokazi postojanja tuša sežu do 12 st.p.k. Boja mineralnog podrijetla (grafit) otapao se u vodi i nanosio na podlogu. Kasnije su grafit zamijenili čađom.

U Europi je poznata Bistra (tuš dobiven od bukove čađe) uz dodatak malo azurita (crvene) dobiva karakterističan ton (tamnosmeđe-žućkastu nijansu). Ovu boju koristio je Rembrandt, Poussin, Fragonard, a vjerojatno i renesansni slikari.

Postoje različite alatke s kojima se može crtati tušem. Ovisno o alatci dobivaju se različite vrste linija.

Crtež perom crta se s metalnim ili ptičjim perom (od guske, gavrana ili labuda). Ptičja pera imaju oštar i elastičan šiljak koji je osjetljiv na pritisak ruke. Za crtanje tim perima potrebna je vještina i virtuoznost. Metalna pera ostavljaju oštar i jasan trag, a crtež djeluje oštro, jasno, čisto, puno kontrasta i napetosti.

Crtež drvcem crta se na sličan način kao i s perom, ali umjesto pera se upotrebljavaju tanka, više ili manje zašiljena drvca. Ovisno o debljini i zašiljenosti, ovisi kakva će biti linija crteža.

Crtež kistom crta se s kistom. Kistovi dolaze u različitim debljinama, a pritiskom kista na podlogu po kojoj se crta, stvaraju se različite debljine i intenziteti dobivenih linija. 

Lavirani tuš je tehnika razvodnjenog tuša. Sličan je akvarelnoj tehnici pa se doziranjem određene količine vode u tušu mogu postizati tamniji i svjetliji tonovi tuša. Može se raditi slično akvarelu: princip mokro u mokro ili mokro u suho .

Odlične podloge za tuš su papiri glađe površine, rižin papir i svila. Podloge po kojima se crta također utječu na finalni rezultat crteža.

 

1. Vincent Van Gogh, rock-hill with trees: Montmajour, pencil, pen, reed-pen and ink / olovka, pero, trska i tuš

2. Rembrandt Van Rijn, Woman Carrying a Child Downstairs, pen and brown ink, brown wash / pero, lavirani tiš